(4 glasova, prosjek: 5.00 od 5)

 Loading ...

Međunarodni skup pod nazivom “Cenzura i mediji u Hrvatskoj” okupio je danas u Novinarskom domu u Zagrebu na jednom mjestu poznate novinarske “izopćenike” koji su i ovaj put progovorili o korupciji i cenzuri u medijima, kao i sprezi vlasti, točnije premijera Ive Sanadera i njegove partije s pojedinim medijima.

“Ne brinite, premijer je rekao kako da pišemo”

Nataša Škaričić, koja se prisutnima predstavila kao “pomoćnica glavnog urednika u otkazu”, cinično se osvrnuvši na atmosferu u kojoj je napustila Slobodnu Dalmaciju, kazala je kako je taj list doživio jedan od najvećih cenzorskih udaraca u trenutku kada ga je preuzeo EPH.

Ninoslav Pavić je, kazala je, dodatno devastirao novinu “na način da je pojačao trivijalni dio novine, pa novina ona obilovati seks skandalima, estradnim aferama i slično”. S druge strane, politički novinari su – kazala je – počeli primati diktate na koji način da pišu, a posebno je naglasila za nju šokantan odnos Plešea prema redakciji. “On je došavši u Split kazao kako je doživio kulturološki šok, bilo je tu otvorenih uvreda, da su novinari prljavi, neuredni, bezobrazni..”, ispričala je Škaričić.

Dodala je kako je u trenutku preuzimanja Slobodne Dalmacije od strane EPH počela kao novinar koji izvještava o zdravstvu doživljavati cenzuru. Njezin je slučaj, kaže, kulminirao kada joj je Zoran Krželj, glavni urednik Slobodne Dalmacije, čija je pomoćnica tada bila, rekao kako “se ona ne mora brinuti o izvještavanju o zdravstvenoj reformi koju provodi Vlada jer je premijer Sanader pozvao sve glavne urednike na dogovor oko načina izvještavanja o reformi”. Dogovor je bio da će se izvještavati “s aspekta malog čovjeka”. Njezin autorski komentar o tome kako je zdravstvena reforma zapravo formalizirana korupcija, nije objavljen. Nakon njezinih izjava u Opatiji, gdje je kazala kako je Vlada pokušala napraviti komplot s medijima oko izvještavanja o zdravstvenoj reformi, ostaje – kako kaže – “u potpunoj medijskoj blokadi”.

Novak Srzić zabranila prilog o prisilnoj hospitalizaciji Mirjane Pukanić

Sanja Mikleušević Pavić, koja se televizijskim novinarstvom bavi 15 godina, a na Prisavlju je od 1994. godine, bila je samo jedna od smijenjenih urednica po dolasku Hloverke Novak Srzić na mjesto glavne urednice Informativnog programa HTV-a.

Novak Srzić ju je, kaže, samo nazvala telefonom rekavši joj kako je za nju umjesto urednice “Otvorenog” predvidjela mjesto urednice i voditeljice emisije “Hrvatska uživo”, objasnivši joj kako “joj leže socijalne teme”. “Tada mi nije spominjala nikakav pad gledanosti emisije ‘Otvoreno’ jer ga nije ni bilo. Jedini je razlog moje smjene zbrinjavanje na tom mjestu njezine prijateljice i suradnice Dijane Čuljak Šelebaj, koja je to mjesto oduvijek željela”, kazala je Mikleušević Pavić na konferenciji.

Navodeći primjere cenzure na HRT-u Mikleušević Pavić spomenula je slučaj Ive Pukanića. I prije toga Novak Srzić znala bi se, kaže, uplitati u sadržaje emisije. “Nisu bile poželjne čak ni one najaktualnije vanjskopolitičke teme dana uz obrazloženje da se emisija zove ‘Hrvatska uživo’ i slično”, kaže Mikleušević.

Kada su u emisiji “Hrvatska uživo” htjeli izvijestiti o slučaju prisilne hospitalizacije Mirjane Pukanić vodstvo Informativnog programa izvijestili su o temi, na što su Novak Srzić i njezin pomoćnik Dražen Majić zatražili da se “ne bave tim slučajem” te da izbace prilog i goste iz sadržaja emisije.

“Tada je krenulo i ono što me najviše zgrozilo, na kolegiju Informativnog programa uvredljivim se riječima govorilo o liku i djelu  Mirjane Pukanić, o njezinom stanju, čak o njezinom izgledu i frizuri, dok se na Ivu Pukanića gledalo sa sažaljenjem”, kaže Mikleušević Pavić. Podsjetila je i na to kako je HTV prešutio aferu s kupnjom Sanaderovog BMW-a, kao i mnoge druge Vladine “bisere”, dok su drugi mediji o njima izvijestili. HRT bi izvijestio samo kada bi “u igri” bila reakcija Vlade, pa su tako prvi put o Sanaderovom BMW-u progovorili onda kada se i potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor o tome oglasila.

Mikleušević Pavić istaknula je i kako na HTV-u “nije lako govoriti niti progovoriti”. Napomenula je kako nju ne obvezuje specijalni ugovor prema kojem ne smije govoriti o HRT-u, ali da su zbog iznošenja svojih stavova kažnjeni Aleksandar Stanković, Denis Latin i Petar Štefanić.

Mikleušević Pavić kaže kako povratak Hloverke Novak Srzić na HRT predstavlja “presedan koji će sigurno ući u novinarske anale”. “Osobu s kojom je u sudskom sporu HRT zove za glavnu urednicu Informativnog programa. I to u osvit parlamentarnih izbora. I to dok spor još traje. Kada je s HTV-a prelazila na Novu TV nije skrivala kako je zasićena HTV-om i umorna od socijalističkog duha koji njime vlada jer je sputava u njezinu radu i napredovanju, ubija njezinu energiju i kreativnost”, kaže Mikleušević Pavić, dodajući kako ne treba zaboraviti da je Nova TV dala otkaz Hloverki, također ju prozvavši za jednostrano kršenje ugovora.

“Kako je uopće moguće da žena koja je uz ogromnu medijsku pompu ode na konkurentsku televiziju, na kojoj baš i nije uspjela ostvariti impresivnu karijeru, koja vrijeđa svoje dojučerašnje kolege, koja se s HRT-om sudi, dobije mjesto glavne urednice informativnog programa? Koje kanone zdravog razuma to prati? I, što je zapravo još i gore, zašto to nikoga ne čudi?”, pita se Mikleušević Pavić, dodajući kako se imenovanju Hloverke Novak Srzić na mjesto šefice Informativnog programa usprotivilo 52 posto novinara.

Latinu nakon emisije o porijeklu Sanaderove imovine prijetili “uništenjem”

Govoreći o svom slučaju, urednik “Latinice” Denis Latin između ostalog je na konferenciji spomenuo kako mu je “prisavski trio” – glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić, glavna urednica Informativnog programa Hloverka Novak Srzić i Vijeće HRT-a (“koje je krajnje politizirano i bespogovorno podržava stavove vladajućih”) – neizravno poručio da će ga uništiti nakon emitiranja emisije koja je govorila o porijeklu imovine, među ostalim i aktualnog premijera Ive Sanadera.

Novak Srzić nakon toga mu, kaže on, poručuje da ne želi “Latinicu” u svom programu. Latin je ustvrdio kako je prošla godina bila najteža za novinare, te da tako “nije bilo ni devedesetih”. Kazao je i kako je “Sanaderu uspjelo ono što ni Tuđmanu nije”, a čime je to rezultiralo? “Pokazalo se da se sloboda medija može ograničiti političkom instrumentalizacijom upravnih struktura, u ovom slučaju javne televizije. Zastrašeni su drugi novinari koji se, uplašeni za svoj status u vremenima teške krize, boje progovoriti jednu jedinu riječ o obustavi medijskih sloboda. Hrvatska je pala na ljestvici medijskih sloboda iza Srbije i Slovenije. Stvorena je atmosfera straha u kojoj slobodni novinarski rad postaje gotovo nemoguć. Trenutna medijska realnost Hrvatske ostavlja dojam da su 90-e godine bile plodnije nego ove u kojima sada živimo”, kazao je Latin.

Appelt: Mrtav novinar je izgleda najbolji novinar

Hrvoje Appelt, bivši novinar Jutarnjeg lista i Globusa, na konferenciji je ponovio svoje stavove izrečene u nedavnom govoru na sjednici Nacionalnog vijeća posvećenoj korupciji u medijima, kojeg se tek nekoliko medija – od kojih je prvi bio Business.hr – usudio objaviti.

“Mene zanima tko će odgovarati za štetu koju će država morati platiti zbog uzimanja dionica Liburnija Hotela, koje je prvo dala svojim donatorima, a onda ih uzela. Oni su sada tužili državu i dobit će ogromnu odštetu”, kaže Appelt, koji će organizirati i koncert na kojeg je pozvao “one za koje smatra da najbolje opisuju socijalni situaciju u državi i društvu u Hrvatskoj, a to su hiphoperi i rockeri”.

Koncert će biti volonterski, a sudjelovanje su već potvrdili TBF, Connect, Elemental, Stoka, Nered, Edo Maajka i mnogi drugi. “Pozivam ljude na masovno okupljanje, koncert će biti besplatan, neka pokažu svoj stav prema cenzuri medija jer cenzura medija znači i cenzuru naroda”, kaže Appelt. U pripremi je i akcija skupljanja novca za Bijelu knjigu, u kojoj će biti objavljen popis svih hrvatskih novinara ikada napadnutih zbog svog pisanja. Koncert je planiran za rujan, a javnost će o svemu pobliže biti obaviještena na novinskoj konferenciji koja je u pripremi. Našalio se i kako je razmišljao da web stranicu na kojoj će biti objavljena imena i priče pretučenih novinara nazove “Mrtav novinar je najbolji novinar”. (business.hr)