(1 glasova, prosjek: 5.00 od 5)

 Loading ...

Čehok je postao izvanredni profesor preskočivši titulu docenta, što nije uobičajena praksa

Ivan Čehok, saborski zastupnik HSLS-a i gradonačelnik Varaždina, prošle je godine izabran u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu, mimo uobičajene akademske prakse. Naime, Čehok je prilikom izbora preskočio stepenicu docenta iako je posljednji znanstveni rad “Kriza europskog obrazovanja i zadaća praktične filozofije” objavio još 1996. u časopisu Društvena istraživanja. Takvo preskakanje u akademskoj praksi nije uobičajeno. I na Učiteljskom fakultetu rekli su nam da takvih primjera do sada nisu imali.

Da Čehok ispunjava uvjete za napredovanje iz zvanja znanstvenog asistenta u zvanje izvanrednog profesora, procijenilo je stručno povjerenstvo koje su činili profesori zagrebačkog Filozofskog fakulteta – Žarko Puhovski i Ante Čović, te Milan Polić s Učiteljskog fakulteta. U njihovu obrazloženju, među ostalim, stoji da Čehok “iako u novije vrijeme, uslijed pojačana javnog angažmana i odgovornih dužnosti koje obavlja, više ne izvodi nastavu onim intenzitetom kao što je to činio ranije, očigledno je da je održao dovoljan broj normativnih sati potrebnih za izbor u znanstveno-nastavno zvanje za koje se predlaže.”

Čehok je od 1989. bio zaposlen kao asistent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu – Odjel pedagogijske znanosti u Čakovcu (danas podružnica zagrebačkog Učiteljskog fakulteta), gdje je nakon obranjene doktorske disertacije unaprijeđen u suradničko zvanje višeg asistenta.

Na problem znanstveno-nastavnog napredovanja političara Ivana Čehoka upozorili su nas čitatelji koje smo pozvali da online komentiraju koliko i kako rade njihovi sveučilišni profesori. “Izbori u zvanja (više zvanje donosi i veću plaću i veći ugled u društvu!) na hrvatskim sveučilištima posebna su i apsurdna priča.

Tako npr. da bi netko bio izabran u znanstveno-nastavno zvanje iz područja prirodnih znanosti (polje biologija, kemija ili fizika) mora imati objavljen trostruko veći broj znanstvenih radova u CC časopisima od, primjerice, nastavnika iz područja biomedicinskih znanosti, a da o društvenim i humanističkim ne govorimo” napisao je čitatelj. Za primjer je naveo političara Ivana Čehoka. “Kada se pogleda njegov znanstveni i stručni opus, to je prava katastrofa. Taj tip nema ama baš ništa!”, upozorio je čitatelj.

Jutarnji list došao je u posjed izvješća stručnog povjerenstva koje je odlučivalo o Čehokovu reizboru, a iz kojega je razvidno da je on tijekom svoje znanstvene karijere objavio jednu knjigu (1993.) te osam znanstvenih članaka, od čega tri u časopisima koje je uređivao ili uređuje Ante Čović, dakle jedan od članova komisije koja je odlučivala o Čehokovu izboru. Dodatne bodove političaru Čehoku donijelo je sudjelovanje na pet znanstvenih skupova, od toga “najmanje tri međunarodne konferencije – u Dubrovniku, Cresu i Zagrebu”.

Njegov stručni rad valoriziran je kroz četiri srednjoškolska udžbenika iz etike. Jedan je, kako se sam hvalio u medijima, napisao tijekom pauza sjednica Sabora.

Preskakanje stepenica prilikom napredovanja u zvanju nije uobičajeno ni za vrhunske znanstvenike koji su, za razliku od političara, posvećeni samo znanosti i nastavi.

- Preskakanje zvanja nije baš uobičajeno. No, kada se to dogodi, za to moraju postojati jaki razlozi: morate imati puno radova i dobre znanstvene rezultate – rekla je prof. dr. Inge Tomić-Koludrović sa zadarskog sveučilišta. Dodala je da je vrlo malo osoba u Hrvatskoj kojima je uspjelo preskočiti stepenicu tijekom akademskog napredovanja.

- Meni osobno to nisu dali. Iako sam imala sve uvjete za izbor u zvanje redovnog profesora, izabrali su me u zvanje izvanrednog profesora. Kako bih mogla pokrenuti novi postupak, morala sam čekati tri godine – rekla je dr. Tomić-Koludrović naglasivši da osobno nema ništa protiv preskakanja “akademskih stepenica” ako za to postoje dobri argumenti. Ante Čović rekao nam je jučer da se tog slučaja slabo sjeća i da ne želi ništa komentirati. Čehokov slučaj nisu htjeli komentirati ni mnogi intelektualci koji inače spremno daju izjave za medije.

- Ne znam je li u konkretnom Čehokovu slučaju sve bilo prema propisima, no uvijek se pitam kako neki uspijevaju biti nadljudi. Kada znam koliko truda i napora iziskuje znanstveni i nastavni rad, onda me uvijek zaprepasti kako neki političari i ministri uspijevaju uza sve te obveze držati predavanja na nekoliko fakulteta – komentirao je Saša Zelenika, član Foruma za etičnost u znanosti i visokom obrazovanju.

Akademik Vlatko Silobrčić moralno je upitnim ocijenio svako napredovanje političara u zvanju tijekom njihovih mandata.

- O slučaju Čehok ne znam ništa, ali to nije prvi put da i političari znanstveno i nastavno napreduju. U svježem su mi pamćenju primjeri ministra obrazovanja Dragana Primorca i bivšeg ministra zdravstva Nevena Ljubičića. Obojica su napredovala tijekom mandata. To je na zapadu nezamislivo – rekao je Silobrčić.

‘Imao sam uvjete i za redovnog profesora’
- Imao sam čak uvjete i da budem izabran u zvanje redovnog profesora, ali nisam mogao preskočiti stepenicu izvanrednog profesora. Ne znam ni tko je bio u povjerenstvu koje me je izabralo. Laž je da sam zadnju knjigu napisao 1993. godine jer sam od tada svake ili svake druge godine objavio jednu knjigu. Objavio sam četiri udžbenika od kojih je jedan doživio sedam izdanja. Ne mislim da je nemoralno da političari napreduju u zvanjima tijekom svoga političkog mandata jer je moguće baviti se politikom i znanošću istodobno. Možda ne možete voditi konkretne projekte, ali možete sudjelovati na seminarima i objavljivati radove – komentirao je jučer svoj reizbor Ivan Čehok.

Izvor: Jutarnji List